Kućica / KONTAKT    Fakat Crne Gore    Uživancija i Soft Avanture    Porodični Odmor    Aktivni Odmor   
Fakat Crne Gore
Uvod
 

CRNA GORA



Svojim položajem Crna Gora pripada srednjem mediteranu, odnosno južnoj Evropi.

Postoji više legendi o tome, kako je i zbog čega nastalo ime CRNA GORA.
Po jednoj, ime su dali moreplovci. Pred njima se ukazala zemlja tako bliska moru, a istovremeno tako daleko od njega zbog lanca nepristupačnih planina koje odjednom izrastaju iz obale.
Okružene oblacima i stalnim nevremenom, one često odaju utisak mračne, crne planine, ili narodskim rečnikom – gore.

Po drugoj, ime su dali njeni neprijatelji, aludirajući na crnu sudbinu koja je zaticala njihovu vojsku u ovdašnjim planinama.

Ipak, najvjerovatnije je da naziv potiče od Crnojevića, poslednjih srednjovjekovnih vladara Zete. Oni su, pred turskom najezdom, morali svoju prijestonicu da izmjeste iz plodne ravnice i pređu u neprohodna brda oko današnjeg Cetinja. Propašću Zetske države i odlaskom Crnojevića, u narodu su ostali uspomena i ime - Crnojevića gora (planina). Prilagođavanje govornom jeziku dovelo je do skraćenja, a time i do sadašnjeg naziva – Crna Gora.

Suočeni sa njenim izuzetnim osobinama, sačinjenim od ponekad nevjerovatnih kontrasta, ljudi su je nazvali – ZEMLJA ŠEST KONTINENATA.
Ne zna se tačno ko je ikada prvi upotrijebio ovaj naziv, ali je sasvim sigurno da je bio potpuno u pravu. Jer, zaista je teško naći sličnu državu u kojoj je na manjem prostoru direktno sučeljeno gotovo sve što postoji na zemaljskoj kugli, odnosno na svim njenim kontinentima.

Ako je stvaranje samo po sebi čudo, onda je Crna Gora čudo stvaranja.

U Crnoj Gori ima 40 jezera, a njene rijeke, zahvaljujući brzini protoka i ljudskoj brizi ostale su najčistije u Evropi. 80 odsto teritorije Crne Gore čine šume, prirodni pašnjaci i livade. Ovdje rastu 2833 biljne vrste i podvrste. Dakle, na svega 0,14 odsto površine kontinenta – koliko obuhvata Crna Gora – zastupljena je gotovo četvrtina biljnog svijeta Evrope. Četiri nacionalna parka i brojni zakonom zaštićeni objekti prirode pokrivaju gotovo trećinu Crne Gore i štite izuzetno bogat i raznovrstan biljni i životinjski svijet, sa nekim vrstama i primjercima koji se mogu naći samo ovdje.

U Crnoj Gori je jedna od dvije evropske prašume, najjužniji zaliv glečerskog porijekla na svijetu, najveće jezero na balkanu, najčistija rijeka u Evropi... geografija Crne Gore je neraskidivo povezana sa njenom istorijom. Iz njenih zadivljujućih prirodnih osobina proizilazi i začuđujuća sposobnost crnogorskog naroda da traje i opstaje u miru i slobodi, na ovim prostorima.

Crna Gora sa svega 13,8 hiljada km2, i sa tek nešto više od 650.000 stanovnika, spada u red onih država koje sa ponosom ističu svoj značaj i doprinos svjetskoj civilizacijskoj baštini i bogatstvu naše planete.
Dokaze za ovu naizgled presmionu tvrdnju moguće je naći doslovno u svim njenim krajevima i u svakom trenutku njenog istorijskog postojanja.

Međunarodnim konvencijama, zakonima i prostornourbanističkim planovima u Crnoj Gori su zaštićeni brojni objekti prirode čija ukupna površina čini 28 odsto teritorije Crne Gore.

Grad Kotor je 1979. godine upisan u UNESCO-v spisak Svjetske kulturne baštine u opasnosti. Kotorsko-risanski zaliv je iste godine upisan u UNESCO-v spisak Svjetske prirodne i kulturne baštine; Nacionalni park ”Durmitor” sa kanjonom rijeke Tare je 1980. godine upisan u UNESCO-v spisak svjetske prirodne baštine; bazen rijeke Tare upisan je još 1977. godine kao rezervat biosfere u okviru UNESCO-vog programa ”Čovjek i biosfera” (MAB).

Zakon o zaštiti prirode Crne Gore odnosi se na spomenike prirode (kanjoni, klisure), rezervate prirode (biljna i životinjska staništa), područja mora (plaže), spomenike oblikovane prirode i druge objekte prirode izuzetne vrijednosti čija zaštita predstavlja državni interes. Posebnim rješenjem Državnog zavoda za zaštitu prirode zaštićene su 52 pojedinačne biljne vrste, 314 životinjskih vrsta i jedan kompletan rod – slijepi miševi.

Crna Gora imala je tu sreću da vjekovi njenog postojanja razviju kod svih generacija osjećaj da kulturna i vjerska obilježja zaslužuju poštovanje i pažnju,
čak i ako su ih stvarali trenutni ili vjekovni neprijatelji.

Cijeneći sebe i sopstvena uvjerenja, Crnogorci uvažavaju i sve druge.


GEOGRAFSKI POLOŽAJ I VELIČINA:

- 13.812 km2
- 1,5% vodene površine
- 678.177 stanovnika (2008 godine)
- 50 st/km2
- 293 km obale

GEOLOŠKA GRAĐA I RELJEF :

- Planinska zemlja sa obalnom ravnicom (ne širom od 6km).
- Obalna ravnica: nerazuđena, malo malih ostrvaca različitog porijekla.
- Planine pripadaju Dinaridima - Alpska orogeneza - Zemljotresi.
- Slojeviti i bankoviti krečnjaci, dolomiti, fliš.
- Prokletije (Zla Kolata, 2.534 m a.v.).
- Planine su visoke (preko 2000 m a.v.), nazupčene, nepristupačne.
- Planinski reljef izgrađen razoravanjem i raspadanjem stijena, potom kraškom, fluvijalnom erozijom, denudacijom i glacijalnom erozijom.
- Kraška erozija Crne Gore odlikuje se površinskim i podzemnim oblicima.
- Kraška polja: Cetinjsko, Njeguško, Grahovsko i Nikšićko.
- Cetinjska pećina i dr.
- Naselja u tektonski predisponiranim, a fluvijalno oblikovanim erozionim proširenjima riječnih dolina, klisurastih i kanjonskih karakteristika (Tara).
- Planine, zaglečerene tokom pleistocena, glacijalni sedimenti.
- Bokokotorski zaliv – potapanjem preglacijalnog reljefa nastalog fluvijalnom erozijom.

KRAŠKA POLJA:

- Nikšićko 650 m/n.v. - 65 km2
- Grahovsko 720 m/n.v.
- Dragaljsko 640 m/n.v.
- Cetinjsko 670 - 700 m/n.v. - 7 km2
- Njeguško 950-1000 3,27 - 3,27km2

KLIMA CRNE GORE:

- Oštrokontinentalne karakteristike u planinskom dijelu.
- Mediteranska u priobalnoj zoni, koja se preko Skadarskog basena, dolinama Zete i Morače, uvlači u kontinentalno zaleđe i Zetsko-bjelopavlićku ravnicu.
- Najkišovitije mjesto Evrope nalazi se na primorskoj planini Orjenu, u oblasti Krivošije, mestu Crkvice, na koje se u prosjeku godišnje izluči preko 5000 mm vodenog taloga.

HIDROGRAFIJA:

- Izvori su rijetko kao normalni pukotinski, češće u vidu vrela (Spila, Sopot, estavela Gornjepoljski vir) i vrulja (Boka).
- Rijeke Piva i Tara pripadaju Crnomorskom slivu, a Zeta, Morača, Ribnica i Bojana Jadranskom slivnom području.
One su uglavnom nivalno - fluvijalnog režima hranjenja i različitih su dužina, a neke od njih su ponornice.
- Jezera:
Skadarsko (391 km2), poligenetsko, tektonski predisponirano i oblikovano kraškim, fluvijalnim i denudacionim procesima, potopljeno kraško polje i kriptodepresija.
Biogradsko jezero na Bjelasici.
Crno jezero na Durmitoru.
Plavsko jezero podno Prokletija.
Pivsko jezero na Pivskim planinama.

BIOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE:

Crna Gora ima 5 nacionalnih parkova:
- Durmitor (390 km2)
- Lovćen (64 km2)
- Biogradskagora (54 km2)
- Skadarsko jezero (400 km2)
- Prokletije -

CRNOGORSKO PRIMORJE:
- makija, masline, palme, čempresi, oleandri i dr. biljke...
CRNOGORSKA BRDA:
- zimzelene šume, niske trave i suvati.
- Kretanje stočara je sezonsko.


STANOVNIŠTVO (2003 godine)

Etničke grupe u %:
- Crnogorci 43,16%
- Srbi 31,99%
- Bošnjaci 7,77%
- Albanci 5,03%
- Muslimani 3,97%
- Hrvati 1,10%
- Jugosloveni 0,30%
- Ostali: (Makedonci, Slovenci, Mađari, Rusi, Egipćani, Italijani, Nemci) 6,26%

Konfesionalna struktura (2003 godine):
- Rimo-Katolički Hrišćani 3,54%
- Pravoslavni-Katolički Hrišćani 74,24%
- Muslimani 17,74%
- Drugi i neizjašnjeni 4,48%

STANOVNIŠTVO PRIMORJA

- Od davnina naseljeno: Kotor (Acruvium), Budva (Butua), Ulcinj (Olcinium), Podgorica (Birziminium) itd. su gušće naseljeni od planinskog dijela Crne Gore.
- Na relativno malom prostoru oko 92-106 st/km2, prema oko 30 st/km2 u ostalom dijelu CG.
- Gradsko stanovništvo je u porastu.
- Starosna struktura stanovništva je povoljnija nego u unutrašnjosti, ovdje živi više mladog stanovništva nego u planinskom zaleđu.
- Povoljnija je kvalifikaciona struktura zbog razvijenije i raznovrsnije privrede.
- Dominiraju Crnogorci i Srbi, zatim Albanci, Hrvati, Muslimani, Turci.

STANOVNIŠTVO BRDA I POVRŠI:

- Naseljena još u praistorijsko i antičko (rimsko doba), kasnije ona su bila sastavni deo države.
- U doba vladavine Turaka to je bilo pribježište izbjeglica iz niskih ravničarskih krajeva.
- Malo obradivih površina i visoki prirodni priraštaj, čini veliku agrarnu gustoću.
- Proces iseljavanja stanovništva u niže ravničarske krajeve, traje neprekidno do dana današnjeg, ovđe je mala prosečna gustina naseljenosti, dok je veća gustina naseljenosti u kotlinama i dolinama.
- Najviše ima Crnogoraca, a zatim Muslimana, Srba, Roma itd.
- Ekstenzivno ratarstvo i stočarstvo.
- Narod je vitalan, bistar, ponosit i slobodoljubiv.
- Uslovi za zapošljavanje i školovanje su teški, što je motiv masovnog iseljavanja.


PRIVREDNE KARAKTERISTIKE (2003 godine):

- Malo obradivih površina
- Kultiviše se oko 517.000 ha
- Obradivo tlo 13,7%
- Stalni zasadi 1,0%
- Drugo 85,3%
- Najintenzivniji razvoj se desio tokom socijalističkog perioda,
- Intenzivna urbanizacija i industrijalizacija,
- Produkcija: električne energije, prerada Fe, Al, rudarstvo (bentonit u Primorju), drvna, tekstilna i duvanska industrija,
- Nakon osamdesetih godina XX vijeka - turizam i trgovina,
- Raspad Jugoslavije je usporio proces privatizacije (1989),
- Sankcije 1992 god. od UN,
- Ekonomska kriza 1993 god.
- Hiperinflacija 1994 god.
- Tada je 2/3 Crnogoraca živjelo na ivici siromaštva,
- Promjena valute, njemačka marka, a potom euro,
- Težnja ka separaciji od "JUGE" šro se desilo 2006 godine, a potom se dešava proces efikasnije vlasničke transformacije, odnosno privatizacije.

PRIVREDNE KARAKTERISTIKE PRIMORJA:

-Bokelji su poznati kao pomorci a Kotor, Prčanj, Dobrota i Perast su nosioci pomorske aktivnosti.
- U Tivtu aerodrom,
Poljoprivreda:
- Boka: mediteranska poljoprivreda (rano voće i povrće, agrumi i maslina),
- Sutorina: vinova loza, maslina i povrće,
- Grbaljsko polje: raznovrsne kulture,
- Ulcinjsko polje, dolina Bojane, Zetsko-bjelopavlićka ravnica su pogodni za proizvodnju žita, voća, povrća i grožđa,
- Solane: uz more Grbaljskog polja i kod Ulcinja u Zagojskom blatu.
- Novija istraživanja u Crnogorskom primorju ukazuju na pojave metala i nemetala: boksita kod Herceg Novog, Mn kod Kotora i Budva, Pb i Fe, nafte i Hg kod Petrovca i Bara, Cr kod Ulcinja, mermera u Verigama itd. Istraživanja još uvek traju...
- Turizam je važna grana privrede, i njegovu osnovu čine: toplo more, lijepe plaže i kulturno istorijski spomenici,
- Igalo je banja i klimatsko liječilište (za reumatična liječenja i rehabilitaciju, ljekoviti mulj, slana, slabo radioaktivna voda temperature 14,50 C),
- Ribolov na moru, na Bojani i Skadarskom jezeru značajna je grana privrede,
- Barska luka, posle izgradnje pruge Beograd – Bar, postala je vodeća na Jadranu.

PRIVREDNE KARAKTERISTIKE zaravni dubokog krša:

- Visoka, kraška i raščlanjena brda i površi raspolažu sa malo obradivih površina,
- Njive su male i razbacane,
- Ekstenzivna ratarska proizvodnja ne podmiruje potrebe stanovništva, dok je nešto bolje stanje u rečnim dolinama i kotlinama,
- Pivska, Durmitorska i Krnovska površ je nepregledna pašnjacima i livadama (mleko, meso i vuna),
- Stočarstvo je u konstantnom opadanju, prisutan je manjak čobana zbog zapošljavanja u vanpoljoprivrednim delatnostima,
- Šume predstavljaju veliko bogatstvo, koriste se za preradu u industrijskim centrima Mojkovcu, Beranama i Šavniku.

RUDE (nema mnogo)

- Nedaleko od Mojkovca je stari rudnik Pb, Zn i Ag Brskovo,
- Na Durmitoru ima pojava Hg (Boan),
- Hidroenergetski potencijal se ne koristi potpuno (HE „Mušovića Rijeka" kod Kolašina, HE „Mratinje" u dolini Pive),
- Visoke planine, prostrane površi, lijepe ukrasne cvijetne livade ljeti, a zimi duboke naslage snijega takođe pogoduju razvoju turizma,
- Visoke kraške zaravni, brojna glacijalna i vještačka jezera, čist vazduh i nezagađena priroda privlače brojne turiste kako ljeti tako i zimi.
- Glavni turistički centar ove regije su Kolašin (Bjelasica) i Žabljak (Durmitor). To su centri Nacionalni parkovi i suština ekološke države,
- Mojkovac, Kolašin i Šavnik su centri drvne industrije i poljoprivredne okoline.


NASELJA:

Najveći gradovi Crne Gore su:
- Podgorica (136.473),
- Nikšić (58.212),
- Pljevlja (21.377),
- Bijelo Polje (15.883),
- Cetinje (15.137),
- Bar (13.719),
- Herceg Novi (12.739),
- Berane (11.776) itd.

Najstariji gradovi Jadrana su Kotor i Ulcinj.
Stari gradovi, uske, strme, krivudave ulice, visoke zgrade i katedrale, toplo more i
pjeskovite plaže, mediteranska vegetacija su bitna obelježja boko-kotorskog pejzaža.

NASELJA PRIMORJA:

- U Crnogorskom primorju se nalazi 155 naselja, i pružaju se u dva niza duž obale mora, a najbrojnija su ona koja se oslanjaju na obalu mora.
Gradovi su Herceg Novi, Tivat, Kotor, Budva, Bar i Ulcinj, dok u naselja gradskog tipa spadaju Perast, Prčanj, Dobrota u Boki, Sveti Stefan, Petrovac i Sutomore, kao i u srednjem primorju Danilovgrad u dolini Zete.
- Seoska naselja su brojna i lepa, neka od njih su direktno vezana za obalu mora,
- Drugi niz se javlja u podgorni Crnogorskog primorja, među kojima je mnogo vikend naselja,

- Ulcinj, fabrika maslinovog ulja,
- Bar ima stari i novi dio grada, lučki i željeznički centar, fabriku za preradu voća i povrća,
- Od Herceg Novog do Kotora pruža se vijenac međusobno povezanih naselja, Dobrota, Prčanj, Perast i Risan, čija su bitna obelježja turizam i pomorstvo.

NASELJA BRDA I POVRŠI:

Naselja su gradska, seoska i katunska: Mojkovac, Kolašin, Šavnik i Žabljak. Žabljak se razvio u podnožju Durmitora, na mjestu nekadašnjeg seoskog naselja. Ovđe je pretežno zastupljeno Ratarstvo, stočarstvo, drvna industrija i turizam.
Seoska naselja su mala, razbacana i depopulaciona, smještena na površima i ivicama riječnih dolina, u podnožju planina, na visini do 1680 m a.v. dok se mala, stočarska naselja (katuni) penju do 2000 m a.v.

PODGORICA:
- Središte Zete i glavni grad Crne Gore,
- Udaljena od mora, ali spada u jadranske gradove,
- Najtopliji je grad u Crnoj Gori,
- U toku Drugog svetskog rata, 62 puta je bombardovana i do temelja porušena,
- Sada je to moderan grad, saobraćajni centar Crne Gore (aerodrom, drumska i železnička raskrsnica) i univerzitetski grad, koji takođe Ima razvijenu industriju: Al, građevinskih mašina, tranzitnih vozila, nameštaja i duvana.


REGIJE CRNE GORE:

CRNOGORSKO PRIMORJE:

- Bokokotorski zaliv,
- Paštrovićko primorje,
- Skadarski basen,
- Zetsko-bjelopavlićka ravnica,

Površinski mala, ali značajna regija CrneGore, od ulaza u Bokokotorski zaliv (rt Oštro), do ušća Bojane u Jadransko more, je karakterističan uzan primorski pojas, širok svega 2-3 km (6 km), sa strmim krečnjačkim zaleđem planina Orijen, Lovćen i Rumije.
Dolinom Bojane, preko Skadarskog basena i Zetsko-bjelopavlićke ravnice, Crnogorsko primorje se dublje širi u planinski prostor CrneGore.
Crnogorsko primorje zahvata 2440 km2, što čini 17,7% Crne Gore, i naj gušći je naseljeni dio Republike (92-106 stanovnika po km2 prema 28 u ostalom delu),
Dijeli se na: Bokokotorski zaliv, Paštrovićko primorje (od Budve do Ulcinja), Skadarski basen i Zetsko-bjelopavlićku ravnicu.

Boko-kotorski zaliv se sastoji od četiri manja zaliva,
- Toplanski zaliv (Hercegnovski zaliv) - od ulaza u Bokokotorski zaliv, između rta Oštro i poluostrva Luštica, do Herceg Novog,
- Tivatski zaliv,
- Risanski zaliv,
- Kotorski zaliv,
Toplanski i Tivatski zaliv spaja tijesnac Kumbor, a Tivatski i Risanski prodor Verige, dug 2.3 km, a širok oko 300 m.

Zalivi predstavljaju potopljene flišne udoline, a tijesnaci između njih su usiječeni u čvršćim krečnjačkim stijenama.
- Dužina plovnog puta kroz Kotorski zaliv od rta Oštro do Kotora iznosi 33 km, a dubina mora u tom pravcu opada od 63 do 37 m.
- Iznad Kotorskog zaliva diže se oko 900 m strm krečnjački odsijek i planine Orjen (1805 m), Lovćen (1749 m) i Rumija (1539 m).
- U Boko-kotorskom zalivu su i dvije flišne udoline: Sutorina, zapadno od Herceg Novog i Grbalj, u produžetku Tivatskog zaliva.
- Klima u zalivu je suptropska.
- Srednja godišnja temperatura u Herceg Novom je 15,90 C, a srednja junska 24,70 C.
- Padavine su obilne, Crkvice 5317 mm.
- Toplo more, stalni i povremeni izvori i vrela, stalni vodeni tokovi i vrulje, ukazuju na značajno bogatstvo vode u ovom dijelu crnogorskog primorja.
- Vegetacija je bujna, zimzelena (agave, akacije, oleandri, palme, limun i narandže, masline, bademi, smokve, aromatično i lekovito bilje, mimoze i drugo cvijeće)
- Fauna je manje raznovrsna od flore.

PAŠTROVIĆKO PRIMORJE (od Boke do Ulcinja)

- Široko 2-3 km,
- Iznad njega se dižu Rumija (1539 m) i Sutorman Planina,
- Obala sitno razuđena,
- U krečnjačkim stijenama obala je visoka i strma, u obliku klifova.
- U mekšim, flišnim stijenama obala je niska, pjeskovita (Budvanska Rivijera, Barski zaliv i čitav niz manjih pjeskovitih plaža, kao što su Petrovac, Miločer, Sveti Stefan, Ulcinj itd.).
- Nekadašnje ostrvo Sveti Stefan je pješčanom prevlakom (Tombolom) spojeno sa obalom i pretvoreno u poluostrvo, današnji turistički grad–hotel.
- Barsko polje, željeznička i lučka postrojenja velikog značaja,
- Ulcinjsko polje je nisko i zamočvareno, pa je njegov najniži dio Zagojsko jezero, iskorišćen za izgradnju solana.
- Mediteranska klima, lijepe pjeskovite plažei zimzelena vegetacija crnogorskog primorja se dolinom Bojane, Morače i Zete, dublje uvlači u kopno.

SKADARSKI BASEN

je najveća kriptodepresija na Balkanu,
Dubina na 38 m ispod morskog nivoa, a površina vode jezera je 6 m iznad mora.

ZETSKA I BJELOPAVLIĆKA RAVNICA:

Oko rijeka Morače i Zete, sve do Povije, nedaleko od Nikšićkog polja, je Plodno tlo, obilato vodom, đe je prisutna mediteranska klima, pa kao takvo je najplodniji deo CG, tj. njena žitnica.
Pored žita, ovđe se takođe gaji voće, rano povrće i vinova loza (crmnička vina).
- U čitavom Primorju stočarstvo je ekstenzivno.


CRNOGORSKA BRDA I POVRŠI:

Od Golije, Vojnika, Prekornice i Maganika na jugu, do Sinjajevine i Bjelasice, odnosno Gornjeg Lima i Đetine na sjeveru, i od Maglića na granici prema Hercegovini na zapadu, do Komova na istoku, je najviši, naj neprohodniji i teritorijalno najprostraniji dio Crne Gore.
- Raščlanjen je dubokim kanjonskim dolinama gornjih tokova: Pive, Tare i Morače.
- Dominiraju velika, nazupčena ili zaobljena planinska brda, visoke površi 1300-1650 m n.v.

PIVSKA POVRŠ (1200m), sa zapadne i jugozapadne strane Durmitora (2522m).
- Kraška površ sa brojnim vrtačama i uvalama, periferno prosiječena dubokim kanjonskim dolinama Pive, Sušice i Komarnice.
- Karakteristična velikim količinama padavina, obrasla bujnom vegetacijom, kao ogroman planinski pašnjak, sa manjim zonama bukove i četinarske šume, pođeđe rijetke i male njive u uvalama.
- Katuni (mala stočarska naselja).

JEZERSKA ILI DURMITORSKA POVRŠ (1450m), istočno od Durmitora.
- Između morenskih bedema, bogata brojnim ledničko-akumulativnim jezerima.
- Na nanosima rastresitog morenskog materijala, bogata bujnom travnatom i šumskom vegetacijom.
- Đe nanosa nema, površ je gola, sumorna i skrašćena.
- Naseljena i prohodnija od Pivske.
- Žabljak je najviše naselje gradskog tipa u Crnoj Gori (1450m).

POVRŠ KOMOVA (1200m) jugoistočno od Jezerske, u pravcu Sinjajevine.
- Jače karstifikovana od Jezerske, sa čestim prostranim uvalama, ovđe su najveći pašnjaci u Crnoj Gori.

DURMITOR (2522m)
Izdiže sa Pivske i Jezerske površi, između kanjonskih dolina Pive i Tare, bogat brojnim cirkovima i glacijalnim jezerima „gorske oči“.
Durmitor je šumom bogata planina, travna i livadska vegetacija.
Na manjim njivicama, oko katuna, gaje se planinska žita. Zbog prekrasne prirode i nezagađene životne sredine, Durmitor je proglašen za Nacionalni park, a Žabljak je postao „glavni grad i prestonica" ekološke države Crne Gore.

SINJAJEVINA (2253m)
Kolašinski lednik nataložio 65 m morenskog materijala za terminalni basen jezera.
Karakterističan šumskim revirima, velike rezerve drvne mase, koja se prerađuje u Mojkovcu.

BJELASICA (2137m)
Škriljasta i blago zaobljena planina, Biogradski lednik, čeone morene - terminalni basen Biogradskog jezera.
Najšumovitiji predeli Crne Gore, đe su izdignuti centri drvne industrije: Mojkovac, Kolašin, Mateševo i Berane.


KANJONSKE DOLINE:
Pive, Tare i Morače su treća prirodna odlika ove regije.

- Piva sa svojim tokom dugim 93 km, kanjon dubine 1100 m,
- Mala Komarnica (pritoka Pive), kanjon Nevidio dubine 600 m, inversnih strana, stiješnjen do 2 m i teško prohodan je jedna od naših atraktivnih destinacija kad je u pitanju Kanjoning.
- Podizanjem 200 m visoke brane nastalo je Pivsko j. (kod Mratinja), najdublje vještačko jezero u EX YU.
- Tara je najduža reka CG (144km), 1600 m dubina najdubljeg kanjona u Evropi, poznata turistička destinacija za aktivnost Raftinga.
- Morača je duga 97 km, kanjon Platije je 1000 m dubok, a manastir Morača je poznata destinacija u kao istorijski objekat duhovnog prisustva hrišćanstva na ovim prostorima.
- Vukovi, medvedi, divlje svinje, jelene, srne, divokoze, orao bradan i veliki tetreb su vrste faune koje su prisutne u planinskom dijelu Crne Gore. Izvor informacija Departmana za geografiju i turizam Novi Sad.

Vodostaj rijeke Tare:
podaci su izmjereni ispod Velikoga mosta na rijeci, tačnije; kod zidina starog mosta.

Dakle:

Vodostaj:
min. 20 cm
srednji prosječni vodostaj 88,3 cm
max. 656 cm

Protok Vode:
min. 06.10.1962
4,37 m3 / sek.
max. 18.11.1992
656 m3 / sek.
 

Tema - Prodaja

Reklamni prostor:

Montenegro Travel

Visit Montenegro

eRegulations

eGovernment

Podgorica

Podgorica Travel

Visas and Visa Regime

Copyright (c)2006-2023. by Montenegro Voyage LLC.
Designed by Idea Group
 
obuka za vodju splava